ističemoRepublika SrpskaVijesti

Demografski krah: Svaki četvrti stanovnik Srpske stariji od 65 godina

 Republici Srpskoj prijeti opasnost da postane zemlja staraca, ali i zemlja stranaca, smatraju stručnjaci, a to potkrepljuje podatak da je svaki četvrti stanovnik Srpske stariji od 65 godina.

Naime, sociolog Vladimir Vasić ističe za “Nezavisne novine” da Srpska postaje zemlja stranaca zbog velikog uvoza jeftine radne snage, ali i zemlja staraca, jer veliki broj mladih ljudi odlazi odavde, odnosno, kako on kaže, mladi odavde odlaze u svom najreproduktivnijem periodu, jer ovdje ne vide nikakvu budućnost. 

Kako je rekao, nadležni su, prema njegovom mišljenju, zakasnili sa mjerama podrške.

“Ima nekih težnji nadležnih da se situacija popravi, ali mislim da je kasno, jer se dugi niz godina ništa nije radilo na tom pitanju, odnosno dugi niz godina se degradiraju manje lokalne zajednice”, kazao je Vasić.

“Mislim da su potrebna sistemska rješenja za ove probleme. Kada govorimo o mladima i njihovom stupanju u brak, odnosno zašto oni ne stupaju u brak i ne rađaju djecu, uzrok je teška ekonomska situacija, odnosno nemogućnost dolaska do posla, ali takođe nije zanemariva ni uloga sigurnosti u društvu, kada se stalno vraćamo na neku retrogradnu politiku, te tada dobar dio mladih odlučuje da napusti ovu državu, a to se odmah odnosi na demografsku strukturu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, dobra mjera bi bila osnaživanje lokalnih zajednica.

“Mislim da bi jedna od dobrih mjera bila svakako osnaživanje lokalnih zajednica, odnosno da se građani počnu vraćati na selo. Mi imamo potpuno ispražnjene livade i pašnjake, taj resurs nikako ne koristimo, odnosno ne koristimo selo i njegov potencijal”, rekao je Vasić i dodao da je kod mladih promijenjen sistem vrijednosti, odnosno da im je grad na prvom mjestu, a, kako kaže Vasić, sela su preteča gradova.

Kako je rekao, ne možemo očekivati da se bilo koja mjera desi preko noći, sa jednom ili dvije odluke Vlade, nego moramo imati politiku kontinuiteta da bismo napravili određene rezultate.

Draško Marinković, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, koji je nedavno održao predavanje o temi “Demografska slika Republike Srpske – stanje i perspektive”, kazao je za “Nezavisne novine” da je briga o stanovništvu i podrška njegovom obnavljanju prvi zadatak svake države.

“Iznalaskom rješenja i prilagođavanjem ubrzanim demografskim promjenama bave se sve biološke i društvene nauke, a za političkim odgovorima tragaju sve razvijene zemlje u svijetu. Dosadašnja istraživanja i demografske analize ukazuju da su smanjen obim rađanja, konstantno povećanje smrtnosti usljed starenja stanovništva i emigracija radno sposobnog i fertilnog stanovništva nezaustavljivi procesi u Republici Srpskoj”, kazao je Marinković, dodajući da će buduće smanjenje stope fertiliteta i povećanje ukupnog starenja stanovništva sve više usložnjavati demografske strukture.

“Ozbiljnost demografskih trendova sa kojim se suočavamo dovodi do reakcije nadležnih organa i institucija koje kratkoročnim mjerama nastoje postići najbolji rezultat, što nije ni lako, jer se zahtijevaju sveobuhvatne mjere kroz uključenost svih organa i institucija, a ne individualne mjere. Vlada Republike Srpske je u proteklom periodu preduzimala niz mjera i aktivnosti da se poboljša demografska slika. S obzirom na to da su uzroci ove pojave višestruki, i da je riječ o procesima dugog trajanja, a do pozitivnih rezultata se dolazi vrlo sporo, to predstavlja dugotrajan i uporan rad na svim poljima. Mada demografska kretanja, u najvećoj mjeri, zavise od ukupne socio-ekonomske situacije, čini se da tek zapošljavanje oba roditelja i rješavanje stambenih problema može stabilizovati porodicu i doprinijeti pozitivnom demografskom razvoju”, kazao je Marinković.

Kako je rekao, iako su neke mjere pronatalitetne populacione politike skupe i neće brzo dati očekivane efekte, ulaganje u demografsku budućnost je dugoročno ekonomski najisplativije ulaganje.

“Svako društvo mora izdvajati i dodatna sredstva za dječji dodatak, da bi se pojedinci odlučivali na zasnivanje porodice i samim tim rađalo više djece. Strateško opredjeljenje bi trebalo da bude da se sistematizuju postojeće mjere materijalne prirode i uvedu nove mjere u domenu javnih usluga, čime bi se pokrio dio ekonomskog tereta podizanja djece. Rješavanjem egzistencijalnih pitanja, poput zaposlenja i stambenog zbrinjavanja, povećava se mogućnost ostvarenja demografskih ciljeva”, kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, u budućem periodu posebno važnu ulogu će imati emigracija stanovništva, koja utiče na ukupnu depopulaciju.

“Na osnovu trenutnih reproduktivnih normi može se očekivati veliko smanjenje potencijalnog reproduktivnog kapaciteta. Prema projekciji do 2033. godine broj ženskog fertilnog kontingenta će se smanjiti za 18 odsto, a do 2050. godine za još 24 odsto. Ovakav pad najviše je determinisan prirodnom dinamikom, tj. niskom reprodukcijom u početku XXI vijeka”, zaključuje on.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button