ističemoKultura i dešavanjaRegija BiračRepublika SrpskaVijesti

Vladika Fotije: Tokom Strasne nedjelje biti posvećen molitvi

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije poručio je povodom početka Strasne nedjelje da vjernici treba što više da se uzdržavaju od jela i budu posvećeni molitvi kako bi bili dobri Hristovi saputnici na putu stradanja.

Bog ide na dobrovoljno stradanje što je dug svakoga ko ispovijeda da je Hristovim stradanjem postao ono što jeste. To je naš dug i možemo da idemo sa njim razmišljanjem, saosjećanjem – poručio je vladika Fotije.

Da bi se to uspješnije izvelo, rekao je episkop Fotije, potrebno je da vjernici “počnu da stradaju kroz osjetno umanjenje jela i sna i kroz uvećanje truda stajanjem na molitvi i činjenjem poklona”.

– Ispuni sve što čini sveta crkva i bićeš dobar saputnik Gospodu na putu stradanja – poručio je vladika Fotije.

Danas je počela sedma, posljednja Strasna nedjelja Vaskršnjeg posta, koja je ime dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.

Svi dani u njoj nose naziv veliki, pa je tako danas Veliki ponedjeljak.

Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Јede se hrana spremljena na vodi, štaviše mnogi samo hljeb, so i voće.

Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.

Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana.

Svaki dan ima svoju temu – ponedjeljak, utorak i sreda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.

Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala.

Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.

Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cio dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do tri sata po podne.

Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu.

U nedjelju se proslavlja Vaskrs, najveći hrišćanski praznik.

(rtrs)

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button