BiHističemoKultura i dešavanjanaslovnaRegija BiračRegionRepublika SrpskaVijesti

“Ima mnogo razloga zašto sam ja DOKTOR, a ne DOKTORKA NAUKA” Dr Katarina Begović objasnila u čemu je problem sa rodno senzitivnim jezikom

Gostovanje dr Katarine Begović, docentkinje sa Katedre za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima, podiglo je veliku prašinu u javnosti. Zakon o rodno osjetljivom jeziku zvanično je stupio na snagu prije 7 dana, međutim, polemike u javnosti oko njega ne prestaju.

Dr Katarina Begović, docentkinja Filološkog fakulteta detaljno je objasnila u čemu je problem sa rodno senzitivnim jezikom, kao i zašto ona sebe predstavlja kao doktora nauka, a ne doktorku nauka.

Ima mnogo razloga zašto sam ja doktor, a ne doktorka, ali ako bih uprostila koliko god mogu da uprostim, ali ako sam doktorka nauka, to mene markira, izdvaja me od svojih kolega, koji su doktori nauka, a doktor nauka je titula koja korelira sa znanjem koje imam, a ne sa tim kojeg sam pola, to je sekundarna stvar. I ja ne želim da budem markirana na taj način. Tako je, ne želim, jer za moj posao to nije važno. Ima poslova gdje je vrlo važno, ako se bavite sportom, različite su kategorije, žene i muškarci – rekla je dr Begović.

Kako je objasnila, za nju je takvo markiranje jedna vrsta seksizma.

Kao što oni koji kažu da je jedna vrsta seksizma to što one ne mogu da budu markirane kao doktorke nauka. Za mene je seksizam da mi neko ističe komponentu pola tamo gdje ona nije relevantna – objašnjava dr Katarina Begović.

Nijedan lingvista (lingvistkinja) nije bio konsultovan/a prilikom donošenja ovog zakona.

– Nijedan lingvista nije bio konsultovan prilikom izrade ovog zakona. Drugo, post hoc organizovani su društveni dijalozi kojima sam ja igrom slučaja prisustvovala i svi oni su bili relativno neuspješni. I mi smo sada došli u situaciju da primjena tih jezičkih odredbi stupa na snagu, a da pritom član 37 kaže, mijenjaju se šifarnici, svjedočanstva, diplome, titule, zanimanja, zvanja. Član 44 vas obavezuje da koristite rodno osjetljiv jezik u medijima. Ali se postavlja pitanje kako ćete to koristiti i šta je to rodno osjetljiv jezik?! – kaže dr Katarina Begović.

Priručnici za korišćenje rodno senzitivnog jezika nisu pisali lingvisti

Navodi i da je mnogo problema ima u vezi sa tim.

Prvo, postoje problemi u vezi sa definicijom rodno osjetljivog jezika koje su za bilo kog lingvistu besmislene. Tamo piše u članu 37, to je jezik koji je u skladu sa gramatičkim rodom. To ne znači ništa, ali to doslovno ništa ne znači. To je jedna stvar. Druga stvar je ta da se struka vrlo jasno… Kad kažem struka, mislim na krovne institucije, na Odbor za standardizaciju srpskog jezika kao krovno tjelo koje o njemu brine i koja uključuje sve srbističke katedre, Maticu Srpsku, Društvo za srpski jezik i književnost, Savjet za srpski jezik… Svi oni su se izjasnili da rodno osjetljiv jezik, u vidu koji se traži, ne može biti. Nema nijedne institucije koja će potpisati odgovarajući priručnik – kaže dr Begović.

Kako ističe, svi priručnici koji postoje nisu pisali lingvisti.

– To nisu pisali srbisti. Taj priručnik za upotrebu rodno osjetljivog jezika to su pisale koleginice koji nisu lingvisti, koji nisu srbisti. To znači da ćemo mi sada u javnom prostoru imati oblike riječi koje nastaju tako što se nekome učini da je to primjereno i prikladno. Mi lingvisti se ne slažemo sa konceptom u kom mora da postoje obligatornost. To je ono što pravi toliko problema. Mi smo jedina zemlja u Evropi gdje je upotreba rodno osjetljivog jezika obligatorna. Mi smo jedini koji imamo imperativne kaznene norme! Kada sam pitala gospođu Gordonu Čomić, koja je tada bila na mjestu resornog ministra, zašto je to tako, ona mi je rekla da mi na taj način prednjačimo u odnosu na druge zemlje. Dakle, prednjačimo tako što pod velom ravnopravnosti mene neko kao ženu diskriminiše ako ja to ne želim. Ako nema obligatornosti onda se mi lako dogovorimo o preporukama. Na kraju u Zakonu o ravnopravnosti polova iz 2009. godine postojala je preporuka i sve je bilo u redu – kaže dr Begović.

Zašto je uredu učitelj/učiteljica, a neka druga zanimanja nisu

Upitana je zašto je za neke profesije uredu da postoji rodno senzitivni jezik, a kako za neke, dr Katarina Begović objašnjava:

– To je argument koji se najčešće poteže. Ali istina jeste da je stvarno mnogo složenija od toga. Ja mogu da kažem taj djevojčurak i da svi razumijemo da je to žena, iako je to muški gramatički rod, u pitanju je djevojka. Dakle, mogu da kažem i ta junačina i ta muškarčina, to je ženski gramatički rod, a svi znamo na šta se odnosi – kaže dr Begović.

Kako objašnjava, ovdje nije pitanje koje korelira sa konkretnom osobom, već sa zanimanjem koje se obavlja.

– I učiteljici i učitelju u diplomi treba da piše da je učitelj, jer oni obavljaju posao učitelja. Učitelj se zove posao. To ne korelira sa konkretnom osobom, nego sa zanimanjem koje se obavlja. Samo se o tome radi. Muški gramatički rod, lekseme muško-gramatičkog roda se često koriste kao generičke kada se odnose na poslove, titule, zvanja, zanimanja, a onda se spuštaju na konkretne osobe – objašnjava dr Begović za “Novu”.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pogledajte još
Close
Back to top button