
Sloboda medija i sloboda izražavanja – tema emisije “Riječ i događaj”
Danas se obilježava Svjetski dan slobode medija- 03.maj, datum, koji je ustanovila Generalna skupština UN kako bi se podigla svijest o značaju slobode medija i podsjetile vlade država, da je njhova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19.Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima te članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
Upravo sloboda medija i sloboda izražavanja, tema je emisije Riječ i događaj, koju realizujemo uz podršku Misije OSCE-a u BiH.
Sloboda izražavanja omogućava ostvarivanje drugih ljudskih prava, uključujući učešće u javnim poslovima (kao što je pravo glasa) i u kulturnom životu, mirnom okupljanju i udruživanju, obrazovanju, slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti, povoljnim uslovima rada i zdravlje.
U protekloj godini Bosna i Hercegovina je nazadovala po pitanjima sloboda i osnovnih ljudskih prava. Globalno stanje se pogoršalo najviše u zadnjih deset godina, navedeno je u novom izvještaju nevladine organizacije za ljudska prava “Freedom House” iz Vašingtona. Od mogućih 100 poena Bosna i Hercegovina je dobila svega 36, i najlošije je ocijenjena zemlja u regionu.
I u razgovoru sa našim sagovornicima, konstatovano je da svi parametri govore da su ograničenja sloboda sve prisutnija a napadi i pritisci na novinare učestali.
Pozivajući se na Izvještaj koji je sačinilo Udruženje „BH novinari“ za 2022.u godinu, novinarka Radija Federacije BiH iz Zenice i potpredsjednica strukovnog Udruženja „BH novinari“ Velida Kulenović kaže da je BiH na svjetskom indexu medijskih sloboda nazadovala za devet mjesta u odnosu na godinu ranije.

„Prema Indeksu koji je objavljen na stranici BHN, i prema istraživanju koje je provelo Udruženje „BH novinari“ (BHN), tokom 2022.godine su zabilježena 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare te prijetnji i napada na medijske kuće. Takođe, se bilježi i znatan porast političkih pritisaka i verbalnih napada. Prema podacima Linije za pomoć novinarima, koja radi pri BHN, 2023. registrovana su 87 slučajeva različitih napada na novinare što je za 10% više u odnosu na 2022. godinu. Od toga je 21 politički pritisak ili prijetnja ,17 verbalnih prijetnji, 8 slučajeva huškanja i govora mržnje, 7 prijetnji smrću i 6 fizičkih napada. Ako gledamo statistički, to je povećanje u odnosu na 2022.gdinu. Upravo je taj pad medijskih sloboda sve više prisutan i novinari su sve češće žrtve različitih pritisaka i njihovog rada. Ono što je primjećeno jeste povećan broj tzv.“Slapp“ tužbi koje su praktično usmjerene protiv učešća javnosti. Prema statistikama BHN, ima preko 300 aktivnih tužbi u BiH i sve više te tužbe koriste političari jer na takav način vrše pritisak na novinare i medije. U RS je nezvanično 50 krivičnih prijava koje su podnesene na osnovu novog Krivičnog zakonika gdje je kriminalizovana kleveta i to nisu samo djela klevete već i iznošenje ličnih i porodičnih prilika kroz medijske sadržaje. Dakle i to su neka od ograničavanja medijskog sadržaja“ – kaže Kulenovićeva.
Ona napominje da je Udruženje „BH novinari“, u ovoj godini, zabilježilo jedan slučaj napada na novinare u regiji Birač.

„U pitanju je prijetnja načelnika opštine Srebrenica upućena prema penzionisanom novinaru, kolegi Sekuliću. Udruženje BHN inače reagira saopćenjima za javnost koje imaju obavezu da podrže svi članovi UO BHN i naravno obezbjeđuje i pravnu pomoć koja pruža mogućnost, da novinari putem pravosuđa zaštite svoja prava. Obaveza mi je da istaknem da je BHN uz pomoć Međunarodnih organizacija – OSCE i Vijeća Evrope, dogovorilo „kontakt tačke“ koje su izabrane u svim upravama policje u FBiH ali i u RS te u Tužilaštvima. One bi trebale da obezbijede brže procesuiranje napadača na novinare ali i ubrzano ostvarivanje prava slobode izražavanja novinara i medijskih kuća. Nedavno je objavljeno da je imenovana kontakt tačka i u Ministartsvu za ljudska prava u Vijeću ministara. Kada govorimo o SLAPP tužbama, jedna od intencija Vijeća Evrope ali i medijskih organizacija je rano odbacivanje ovakvih tužbi a mehanizmi zaštite prava i sigurnosti novinara su ustavna zaštita, koja obezbjeđuje slobodu izražavanja individualnih prava sa standardima EU i Vijeća Evrope. Tu je i Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o zaštiti od klevete i etički i profesionalni standardi i kodeksi ponašanja. Potrebna je dodatna edukacija pravosudnih organa, sudija, tužitelja ali i advokata koji su u prilici da brane novinare i medijske kuće i da uče o značaju slobode izražavanja i izvještavanju novinara i medijskih kuća u interesu javnosti. Oilježavanje slobode medije ove godine se održava pod motom “Novinarstvoi je važno”. Mi radimo u interesu javnosti, ne samo da informišemo nego i da educiramo i da pružimo sve informacije koje u su značajne za javnost“ – zaključila je Velida Kulenović, novinarka Radija Federacije BiH iz Zenice i potpredsjednica strukovnog Udruženja „BH novinari“ .
Kao što je u prethodnom dijelu teksta navedeno, preko Linije za pomoć novinarim koja djeluje u okviru Udruženja BHN, tokom 2023, registrovano je 87 slučajeva različitih napada na novinare što je za 10 % više u odnosu na 2022.godinu. Od toga, najveći broj se odnosi na politički pritisak a bilo je i fizičkih napada na novinare, što svakako utiče na pad medijskih sloboda.
U regiji Birač u ovoj godini registrovan je jedan slučaj verbalnog napada na novinara – potvrdila nam je portparol PU Zvornik Jelena Ivanović.

“PU Zvornik je u prva četiri mjeseca tekuće godine evidentirala jednu prijavu napada na novinare i to 17.03.2024.kada je PS u Srebrenici zaprimilia prijavu od strane lica M.S. iz Srebrenice koje je prijavilo verbalni napad od strane lica M.G. iz Srebrenice. O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini,područna kancelarija Srebrenica, koji je dao smjernice za dalji rad te naložio da se nakon komletiranja predmeta tužilaštvu dostavi izvještaj o preduzetim mjerama o radnjama. Postupajući po nalogu tužiocu i po ovoj prijavi, policjski sužbenici PS Srebrenica su nadležnom tužilaštvu 19.03.dostavili izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama“ – navela je Ivanovićeva.
A osoba koja je prijavila verbalni napad je dugogodišnji dopisnik radija Dojče vele (DW) Marinko Sekulić Kokeza, koji je polovinom marta, policijskoj stanici Srebrenica prijavio verbalni napad od strane načelnika opštine Srebrenica Mladena Grujičića. Sekulić kaže da je to samo jedan u nizu napada koje je imao tokom dugogodišnje karijere.

„Bilo je toga puno. Raznih vrsta – uglavnom prijetnji, lažnih informacijja…tako da je dosta toga bilo a poslednja prijetnja se desila kad me nazvao načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić, psovao, prijetio, slao poruke. Ja nisam znao razlog zašto on to radi. Da bi on izjavio da se ja miješam u njegov privatni život. Možda je mislio na informaciju koju sam ja podijelio sa jednog portala. Evo mjesec dana je prošlo i ja nemam informaciju da li je protiv njega bilo kakva prijava podnijeta ili bilo šta, tako da smo mi novinari, vrlo često u situaciji da sami sebe branimo. Ima podrške od kolega ali to je uglavnom verbalno, što je nedovoljno. Ovo je težak mukotrpan posao i kao što jedan moj drug, kolega u penziji reče : “Nije lako biti žurnalista, vedra čela i obraza čista”! Mladim kolegama bih rekao da prije svega moraju biti u službi istine, ma kakva ona bila. U informaciju koju prezentuju javnosti, ne treba da unose nimalo sebe ni svojih ličnih osjećanja, mišljenja , nego da iznesu činjenice, ono što se desilo. Ono što struka kaže, da imaju obje strane a ne rekao mi neko nešto i ja to prenosim. Ni po koju cijenu ne treba da podliježu političkim uticajima i da ne budu članovi ni jedne partije ili stranke, kako ne bi bili podložni uticaju. Ovo je izborna godina i kolege, i stare i mlade, treba da vode računa šta pišu, i da ne uznemiravaju narod a da im saopšte ono što je istina, ono što je informacija koja će im koristiti“ – poručio je novinar Marinko Sekulić Kokeza.
I dopisnik RTRS-a iz Bratunca, Nenad Petrović trpio je određene pritiske u svom radu.

„Ocjenjujem da ima i nema slobode medija na području regije Birač U mom radu ponekad,i svakodnevno i periodično susretao sam se sa raznim vrstama pritisaka, bilo usmeno, bilo verbalnim, neverbalnim. Bilo je i fizičkih prijetnji. Neistomišljenja su se znala završavati na sudskim parnicama. Ali to je tako,takav je profesionalni život a i rad novinara na ovim područjima. Moja lična sigurnost i sigurnost moje porodice, može se reći uslovno, da je bila ugrožena, ali ja to nisam toliko dramatično shvatao. Imao sam podršku kolega u takvim kriznim situacijama, da li deklaratvinu ili u vidu saopštenja, ali nije izostala. Mnogo je lakše kada imate podršku novinara i udruženja u situacijama kada imate pritiske“ – ističe novinar Nenad Petrović.
Sigurnost novinara, odnosno sigurno radno okruženje za sve novinare i medijske profesionalce u Bosni i Hercegovini zagovara i Misija OSCE u BiH.

Zlatan Musić, službenik za slobodu medija pri Misiji OSCE u BiH kaže da je sigurnost novinara jedan od ključnih prioriteta .
„Posvećeni smo donošenju akata koji ovu slobodu mogu ograničiti ili narušiti.Sloboda medija je temelj jednog demokratskog društva. Međunarodni dan slobode štampe obilježavamo 03.maja i tada obično izađe jedan Indeks slobode štampe za cijeli svijet od strane Repotera bez granica, gdje BiH, nažalost nema baš zavidno mjesto. Naša država je bila, visoko rangirana na toj ljestvici početkom 2000-ih, međutim, stvari su se promijenile usljed globalnih poremećaja. Loša je situacija prvenstveno sa brojem medija koji se susreću kako sa političkim tako i sa ekonomskim pritiscima, naše tržište je premalo, kako bi svi mediji mogli da opstanu, samim tim kvalitet sadržaja plasira medije u naš „medijski ekosistem“ gdje najjači opstaju i mediji koji su bliski politički centrima uživaju podršku iz javnog budžeta. Tu imamo i raspad javnog RTV sistema koji bi trebao da bude uzor svim privatnim medijima. Tu je i veliki broj medija koji se susreću sa fizičkim prijetnjama, verbalnim prijetnjama na interenetu itd. Ja znam da političari nisu sretni kada ih mediji propituju ali tu mediji pokazuju svoju sjnagu, gdje štite slobodu medija i slobodu govora.Moramo raditi na tome da politički dužnosnici shvate, da moraju imati veći stepen tolerancije na javnu kritiku. U kontekstu sigurnosti novinara ne mogu pocrtati koliko je bitno da novinari budu zaštićeni – ovde pričamo i o onlajn zaštiti, digitalnoj zaštiti i zaštiti njhovih obitelji“ – kaže Musić.
Misija OSCE u BiH je u prošloj godini zabilježila rekordan broj incidenata na novinare i novinarke, koji se odnose na prijetnje, govor mržnje i druge oblike napada – kaže Musić.
„Prošle godine smo zabilježili 53 incidenta, gdje ulaze prijetnje, napadi, govor mržnje, koji je usmjeren na rad novinara i medijksih kuća. Tu ne ulaze tužbe za klevetu, i veliki broj incidenata koji jednostavno novinari ne prijavljuju. Hoću da kažem da je taj broj daleko veći i to nas je zabrinulo, pa s tim u vezi od ove godine sa našim partnerima u Evropskoj komisiji u EU u Sarajevu, došli smo na ideju da imenujemo „kontakt tačke“ za sigurnost novinara u policijskim agencijama i tužilaštvima širom BiH na svim niovima. Te „kontakt tačke“ zaista nisu smo mrtvo slovo na papiru, one su specijalnim rješenjima imenovane da obavljaju posao koji se tiče zaštite novinara. Novinari ih mogu direktno kontaktirati, čak prvo tužilaštvo a ne policiju. I ono što je bitno, ove „kontakt tačke“ su u direktnoj saradnji sa udruženjima novinara koji takođe pružaju besplatnu pravnu pomoć.Dakle, ne radi se samo o fizičkoj zaštiti, radi se i o mogućnosti da dobijete i besplatan pravni savjet. Mi smo uspjeli tek u novembru prošle godine da ih predstavimo a u proteklom periodu smo radili na njihovom opisu zadataka.Ono što je bitno u rješenjima o imenovanju je da „kontakt tačke“ postupaju po predmetima na osnovu prioriteta, odnosno po hitnom postupku i dužni su voditi posebnu evidenciju. Zamišljeno je da, ukoliko novinar prijavi napad, pravi se poseban izvještaj, šalje se u tužilaštvo po zakonskoj proceduri a onda tužilac obavještava „kontakt tačku“ da je zaprimio predmet i „kontakt tačka“ može dalje da prati rad na predmetu U Kantonu Sarajevo smo pilotirali ovu inicijativu „kontakt tačke“ prije dvije godine i imamo određen broj novinara koji ih je kontaktirao. Ono što znamo, jeste da sistem funkcioniše i da se novinari obraćaju i da postoji daljnja inicijativa za formiranje radne grupe, koja će se baviti izmjenama zakonodavnog okvira, koji će u krivičnom zakonu ovu odredbu ugrožavanja sigurnosti prilagoditi, kako bi tužilaštvo zasita moglo da odgovori na problem. Novinari su se žalili da, kada su imali prijetnje u onlajn prostoru, da im je rečeno da je to teško dokazati i trebamo poboljšati situaciju u ovom segmentu.Već vidimo da se novinari interesuju za „kontakt tačke“. Upravo je najveći broj prijetnji putem interneta ali imamo i slučajeve kada se novinarima oduzima oprema, kada ih pitaju za otkrivanje izvora… kada dolazi od oštećenja imovine. Srećom fizičkih napada ima najmanje“ – kaže Musić.

Kada su u pitanju napadi na novinare u malim lokalnim zajednicama, Musić kaže da su imali prijave od strane novinara koji rade na području regije Birač.
„Novinari sa ove regije nam se obraćaju, ali to nije veliki broj. Napadi su na lokalnom nivou specifični jer medije i novinare na lokalnom nivou jako dobro poznaju. Imali smo jako neprijatne situcije naspram novinarki u lokalnim sredinama, da su izložene jako ružnim situacijama, nije im dozvoljeno da ulaze u općinske prostorije itd. Jednostavno ljudi od ugleda u lokalnim zajednicama se protive kada se o njima piše i na lokalnom niovu je to zaista problematično. Jer, ako vi ne možete pristupiti informacijama, onda ne možete ni svoj posao da radite kako treba. Mi se jako često bavimo i tim pitanjima. Pokušavamo da se vratimo na institucije, jer tu sve počinje i završava i pokušavamo savjetima, novinarima da kažemo kako da postupaju.Situacija se porpavi onda kada se izvrši pritisak na instituciju. Misija OSCE obično zna izdati saopštenje, post na društvenim mrežama i onda nam mediji kažu da je to imalo efekta.Mislim da bi i novinari trebali da se čuvaju zajedno, da bojkotuju ponašanje od strane političara koji vrše pritisak na novinare. Evo spomenuću samo da kada smo gledali presude klevete protiv noinara u periodu između 2016-2019 .godine na području cijele države, u više od 200 pravosudnih presuda, 80% podnosilaca tih tužbi su bili političari i to nam jako puno govori.Mi smo tu kao partner i jednoj i drugoj strani i definitivno želimo da iznađemo institucionalno rješenje ,koje će biti svima od koristi“ – pojašnjava Musić.
Musić se osvrnuo i na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj.
„Zagovaramo potpunu dekriminalizaciju klevete. Kleveta je regulirana na građanskom nivou, već postoji zakon o zaštiti od klevete na svim nivoima. Kriminalizirati klevetu znači ograničiti donekle slobodu govora i poslati efekat straha, da zaista morate da pazite šta pričate jer u svakom momentu možete biti krivično gonjeni a to opet uzrokuje niz stvari – ovdje će se otvoriti jedna lepeza prijava ljudi iz privatnog života za sve ono što im se ne svidi što pročitaju. Vidjećemo kako će teći prmjena u praksi. Smatram da bismo trebali sve zakone revidirati na način da dodatno ne ugrožavamo slobodu izražavanja, pogotovo ne na internetu. U Vladi Kantona Sarajevo je u procesu donošenje zakona o prekršajima, koji internet proglašava javnim mjestom, to je Republika Srpska davno uradila.
Stepen zaštite slobode medija i slobode izražavanja treba da se poveća – kaže Musić ali stvari ne treba previše regulisati, jer previše regulacije vodi u krivom smjeru.
„Treba da povećamo stepen zaštite slobode medija i slobode govora i da nam zakoni o medijima odgovaraju vremenu u kojem živimo. Treba da se poveća transparentnost vlastništva nad medijima.Volio bih da naglasim samo da svi naši građani ukoliko primijete neki sadržaj koji smatraju mrzilačkim, neetičkim, takav sadržaj prijave.Recimo Regulatorna agencija za komunikacije (RAK/CRA) je nadležna za TV i radio. RAK ima pravo da sankcioniše i TV i radio stanice a s druge strane, za štampane medije imamo Vijeće za štampu. Što se tiče onllajn platformi, široka je lepeza u smislu blokiranja i prijave sadržaja, tako da, moja preporuka bi bila, da te mehanizme što više koristimo jer ih na taj način jačamo i onda će naše institucije vidjeti koliko zahtjevamo na kvalitetnom sadržaju“ – kaže Zlatan Musić, službenik za slobodu medija pri Misiji OSCE u BiH.
Osim pritisaka, verbalnih i fizičkih napada , kancelarija Ombudsmena za ljudska prava u BiH evidentirala je i kršenje Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) , odnosno manjak saradnje institucija koje su dužne da sarađuju sa medijima. BiH, kao demokratska zemlja koja teži članstvu u EU, prva je zemlja u regiji koja je 2000.godine dobila Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, a potom 2001.godine u ova entiteta.
Pomoćnik Ombudsmena za ljudska prava u BiH Predrag Raosavljević kaže da su analize pokazale da se ovaj zakon ne provodi onako kako je zakonodavac zamislio i da samim tim građani ostaju uskraćeni za informacije koje su od javnog značaja.

„Institucija Ombudsmena za ljudska prava podsjeća da je Ustavima koji su na snazi u BiH, svima garantovana sloboda izražavanja kao neotuđivo ljudsko pravo. Mi smo u svojim godišnjim izvještajima pokušali obraditi i analizirati suštinu i prirodu žalbi kao i mjere koje smo mi preduzeli na njihovom rješavanju ali naše analize su pokazale da se ZOSPI ne provodi dovoljno u toj mjeri, onako kako je zakonodavac zamislio i da samim tim, građani ostaju uskraćeni za informacije koje su od javnog značaja. Zakonska regulativa na domaćem nivou je prilično jaka. 2010.godine usvojeni su zakoni koji se odnose na informisanje i na javni porstor ali je problem primjena ovih zakona. Ponekad i sama neupućenost građana koji nekada nisu ni svjesni da im se određena prava krše i primjetan je problem nedostatka javnih službenika koji su prvi pozvani da primjenjuju ove zakone. Mi smo aktivno, kao institucija bili uključeni i u proces izrade ovog zakona o zaštiti od klevete, baš u kontekstu ograničavanja slobode izražavana i stali smo na stanovište da zakon ne smije da bude restriktivan. Mi smo svjesni činjenice da treba na naki način regulisati javni prostor kako bi se suzbio govor mržnje, ali želimo da ukažemo da domaći organi moraju uzeti u obzir praksu Evropskog suda za ljudska prava i da je sloboda izražavanja jedno od osnovnih prava koje samo u izuzetnim okolnistima moraju biti ograničena i mi smo ukazali na to. Tako da, zahvaljujući našim i naporima drugih organizacija civilnog društva, uočili smo da su određene mjere ublažene. Mi imamo i specijane izvještaje o govoru mržnje i smatramo da bi se i ta oblast trebala urediti ali potrebno je ugledati se na druge zemlje kako to regulišu.Kada je u pitanju govor mržnje, najčešće se radi o prijetnjama, uvredama, stereotipima upućenim manjinama… Smaramo da bilo kakvo uskraćivanje i ograničavanje rada novinara u smislu da im se ograničava potpun ili djelimičan pristup informacijama u posjedu javnih organa prestavlja zlouporebu“ – pojašnjava Raosavljević.
On podsjeća da kancelarija Ombudsmena za ljudska prava, na kršenja istih odgovara preporukama, saopštenjima za javnost i drugim vidovima pritisaka na kršioce prava.
„Preporuke nisu pravno obavezujuće ali ukazaju na to da su nekome prekršena Ustavom garantovana prava. Preporuka označava organ koji je to pravo prekršio i traži određenu korekciju postupanja, Mi prema zakonu imamo nekoliko vrsta pritisaka. Prvi je slanje urgencije neposredno višem organu. Dakle, ako se radi o nesaradnji organa uprave sa nama, mi možemo pisati nadležnom ministru, slati urgenciju itd. i moram reći da mi imamo prilično dobru saradnju na tom najvišem niovu sa zakonodavnim tijelima.Drugi vid pritiska u pogledu naših preporuka je putem informisanja javnosti, iznošenja problema u javnost. Sve preporuke su objavljene na našoj internet stranici.Konkretno u slučaju napada na novinare, mi možemo pisati tužilaštvu, tražiti da nas obavijeste dokle su predmeti stigli, tako da dijapazon sredstava kojima mi raspolažemo je zaista širok. Mogu reći da se dio preporuka, ⅓ izvrši u potpunosti načelno, druga trećina djelimično i imamo jednu trećinu gdje nemamo zadovoljavajući vid saradnje i u tom slučaju šaljemo urgenciju. Moram da vas obavijestim da smo u finalizaciji Specijalnog izvještaja o realizaciji naših preporuka, gdje ćemo parlamentima svih nivoa vlasti, ukazati konkretno na organe koji nisu izvršili naše preporuke i to je prvi takav izvještaj, koji smo sačinili od osnivanja naše institucije, prije 30 godina. Mi smo jedan od najbitnijih i najpouzdanijih partnera međunarodnih i evropskih organizacija i oni naše izvještaje uzimaju kao krajnje relevantne i za ocjenu presjeka stanja i za mjere koje oni preduzimaju, uključujući finansijsku ili bilo kakvu drugu pomoć“ – ističe Predrag Raosavljević pomoćnik Ombudsmena za ljudska prava u BiH i dodaje da se svako lice može obratiti kancelariji Ombudsmena.
Kada govorimo o Zakonu o slobodi pristupa informacijama na lokalnom nivou, u opštinskoj upravi Milići nam je potvrđeno da je u 2023.godini podneseno ukupno 25 zahtjeva po ZOSPI-u, a od početka ove godine šest (6).
Načelnica Odjeljenja za opštu upravu Marina Mišić kaže da se ZOSPI uglavnom koristi od strane online medija.

„Radi se o ovako malom broju jer je rad opštinske uprave transparentan. Veliki broj informacija, koje obično i budu predmet zahtjeva za pristup informacijama dostupan je široj javnosti putem web stranice opštine Milići. Takođe veliki broj informacija, šira javnost dobija i putem medija i opštinska uprava je uvijek tu za saradnju sa medijima. Kada su u pitanju zahtjevi za pristup informacijama od strane medija, to su obično online mediji. Svi prispjeli zahtjevi su riješeni, nekima se udovolji, nekima ne, jer određenim zahtjevima, koji se odnose na lične podatke, nismo u mogućnosti da udovoljimo zbog zakona o zaštiti ličnih podataka. Na internet stranici imamo obrazac zahtjeva kao i indeks registar informacija koje možete dobiti od opštinske uprave Milići“ – kaže Marina Mišić, načelnica Odjeljenja za opštu upravu u opštini Milići.