“Važnost nezavisnog i nepristrasnog izvještavanja medija i sigurnost novinara” – tema emisije Riječ i događaj

Prema istraživanju koje je OSCE proveo 2022.godine o procjeni potreba medijskog sektora u BiH, najveći broj ispitanika je mišljenja da su mediji potpuno zavisni u svome izvještavanju. Takođe, u navedenom istraživanju je pomenuto da za novinare i medijske radnike se procjenjuje da su ugroženi, da nisu dovoljno zaštićeni, da gledano iz tog ugla, ne mogu u potpunosti da se posvete svom poslu. Upravo  “Važnost nezavisnog i nepristrasnog izvještavanja medija i sigurnost novinara” bila je tema emisije „Riječ i događaj” koju smo realizovali uz podršku Misije OSCE-a u BiH.

Pristrasnim izvještavanjem smatramo one medijske izvještaje čija osnovna namjera nije da prenesu određenu informaciju, već da određenu osobu, grupu ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Takvi izvještaji po pravilu favoriziraju činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, dok se istovremeno zanemaruje ili iskrivljuje sve što se u njega ne uklapa.

Takvi medijski izvještaji mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče koju prenose.

Anida Sokol, istraživačica i urednica u MEDIACENTRU Sarajevo kaže da bi glavni kriterij pri izvještavanju svakakoi trebao biti javni interes.

“Nezavisno i nepristrasno medijsko izvještavanje prije svega znači izvještavanje u javnom interesu a ne u interesu političara i drugih biznis krugova. To takođe znači i pordrazumijeva pridržavanje svih osnovnih novinarskih standarda –  znači tačnost i nepristrasnost u izvještanju, da se ne izvještava samo pozitivno o nekim grupama a da se izbjegava izvještavati kritički, naročito prema onima koji drže vlast”.

Lokalnim medijima često nedostaje kapaciteta

“U BiH imamo jako veliki broj lokalnih medija. Imamo javne medije koji se finansiraju iz lokalnih budžeta, privatne medije itd. Moram da istaknem da kod lokalnih medija često nedostaje kapaciteta da se bave pravim istraživačkim novinartstvom i da kritički izvješatavaju. Kod lokalnih medija imamo često izvještavanje da se građani obavještavaju o nekim protokolarnim aktivnostima I sl. Želim da naglasim da je rad lokalnih medija jako važan ali nedostaje dodatnih resursa i kapaciteta, podrške da što bolje rade”.

Porast online medija umanjio kvalitet medijskog sadržaja

„Moram da kažem da je situacija prije 20 godina potpuno bila drugačija. U međuvremenu imamo porast online medija. Jako problematični su anonimni portali gdje mi ne znamo ko su vlasnici tih portala, ko su novinari koji radi, i tu se stanje dodatno pogoršalo. Kod radio i TV stanica imamo i regulatore i Regulatorna agencija je puno radila na tome, što kod online medija nemamo.Mislim da je veliki broj online medija, koji su formirani pred izbore i koji huškaju  ili promovišu odeđene kandidate”.

Omalovažavanje novinara posebno izraženo u online prostoru

“Na sreću nemamo fizičkih napada, ali zato postoje drugi oblici uznemiravanja. Prijeti se novinarima preko društvenih mreža ili telefonom, omalovažavju se na konferencijama.. Često, recimo novinarke se ismijavaju na online mrežama i to ne doprinosi sigurnosti novinara i novinarki. Takođe, kad imamo napadae na novinare i novinarke ti napadi se ne procesuiraju. Tužilaštvp online prijetnje odbacuju a mislim da sve to utiče na povjerenje građana i građanki prema medijima.Novinari i novinarke treba da uživaju ugled u društvu”.

MEDIACENTAR od 1995.godine  radi na edukaciji novinara i novinarki  

“Mi od 1995.godine radimo edukacije za novinare i novinarke. Smatramo da je potrebno u sistem uvesti medijsku i informatičku pismenost, kako bi građani mogli da prepoznaju informacije koje imaju kredibilitet. Dalje, potrebno je uraditi set zakonskih izmjena i zakona za bolju regulaciju medijskih sadržaja i online sadržaja. S druge strane, podržati zakonske mjere i mehanizme zaštite novinara i novinarkia. Potrebno je raditi edukaciji sa svim akterima, podržavati istraživačko novinarstvo i ohrabrivati novinare i novinarke da se pridržavaju osnovnih principa i da rade u javnom intersu” – zaključila je Anida Sokol, istraživačica i urednica u MEDIACENTRU Sarajevo.

Na globalnom Indeksu slobode medija Reportera bez granica, Bosna i Hercegovina zauzima 64. poziciju od 180 zemalja i nalazi se u kategoriji zemalja koje su označene kao problematične.

Šejla Maslo Čerkić, pravna savjetnica u sekciji za ljudska prava pri Misiji OSCE-a u BiH kaže da Misija OSCE u BiH nije zadovoljna trenutnim stanjem u oblasti slobode medija i sigurnošču novinara.

„Misija OSCE u BiH prati stanje u oblasti slobode meidja i slobode izražavanja kroz rad sekcije za ljudska prava. U tom smislu ono što jeste u našem fokusu je usklađivanje zakona i praksi sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kao i pružanje podrške institucijama u ispunjavanju obaveza koje je BiH preuzela kao zemlja učesnica OEBS-a. Mi ne možemo reći da smo zadovoljni u oblasti slobode medija, gdje svakako spada slobodno izvještavanja i sigurnost novinara. Evo da spomenem Globalni indes medijskih sloboda Reportera bez granica koji pokazuje da je BiH u prošloj godini nazadovala za 17 mjesta. Pala je sa 64. na 81. mjesto što je najveći nazadak od svih zemalja Zapadnog Balkana. To možemo obrazložiti činjenicom da su se u proteklom periodu desile određene zakonodavne promjene koje ne idu na ruku slobodnom izražavanju i slobodi medija,poput rekriminalizacije klevete u entitetu RS. Osim toga, kako se navodi u izvještaju, mediji se širom zemlje suočavaju sa brojnim opstrukcijama zbog političkih i pravnih pritisaka. To posebno dolazi do izražaja u izbornom periodu u kojem se mi nalazimo. I ako na sve ovo dodamo ozbiljne izazove koji se vežu  uz instrumentalizaciju medija u svrhu širenja dezinformacijskih kampanja, uviđamo da je aktueleo okruženje u kojem mediji djeluju nepovoljno za slobodno i nepristrasno izvještavanje“.

Lokalni mediji suočeni sa ekonomskim problemima

„Kada govorimo o lokalnim medijima, oni su često suočeni sa problemima ekonomske i finansijske prirode, političkih i pravnih pritisaka. Misija OSCE u BiH u svom radu nastoji pratiti rad ovih medija, pružiti im podršku za siguran rad, te ih osnažiti da izvještavaju o temama od lokanog značaja“.

Situacija po pitanju nepristrasnog izvještavanja prije 20-ak godina  bila bolja

„Kada govorimo o slobodi medija i generalno opredjeljenosti BiH za preduzimanje reformi koje bi donijele napredak na svim poljima, možemo reći da je situacija u prošlosti bila bolja. BiH je tada bila među prvim zemljama u regionu koje su dekriminizovale klevetu, koja je usvojila moderne zakone za to vrijeme, uspostavljen je zakonodavni okvir za funkcionisanje elektronskih medija, osnovan RAK , zatim samoregulatorni organ – Vijeće za štampu koje je danas Vijeće za štampu i online medije.Danas, čini se da smo se vratili korak unazad. Možemo reći da su digitalne tehnologije omogućile brži i lakši protok informacija ali su s druge strane donijeli i nove izazove, koji se odnose na sve prisutniji govor mržnje na internetu itd. Ohrabruje nas činjenica, da postoje napori na međunarodnom nivou uključujuči  i EU za koje se nadam da će povoljno utjecati i na stanje medijskih sloboda i u BiH, tu prije svega mislim na Zakon o medijskim slobodama na niovu EU kao i zakon o digitalnim uslugama. Za naše pravosuđe jako je značajna Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava  i osnovnih sloboda kao i praksa Evropskog suda za ljudska prava koji štiti slobodu izražavanja u zemljama članicama Vijeća Evrope uključujući tu i BiH“.

Fenomen tokom predizborne kampanje – osnivanje portala

„Mogu reći da postoji percepcija pristrasnog izvještavanja u javnosti koja posebno dolazi do izražaja u predizbornoj kampanji. Naš monitoring ukazuje na fenomen osnivanja i djelovanja online medija samo za vrijeme predizborne kampanje. U tom smislu jako je važno poticati medijsku pismenost kod građana kako bi oni mogli prepoznati pristrasno izvještavanje. Misija OSCE je 2022. godien provela  jedno istraživanje o potrebama medijskog sektora u BiH. To istraživanje je pokazalo da 40% ispitanika smatra, da mediji posvećuju previše pažnje izjavama političara, dok se s druge strane ovakav sadržaj najviše prati. Osim toga, građani cijene istinitost i pravovremenost plasirane informacije kao jedan od glavnih faktora koji određuje kojem mediju će pokloniti vjeru. Dok s druge strane samo 6% ispitanika djelimično vjeruje medijima koje prate i oko 80% ispitanika smatra da su mediji pod političkim pritiskom“.

Godišnje Misija OSCE zabilježi 40-ak incidenata koji ugrožavaju sigurnost novinara i novinarki

„Kad je u pitanju sigurnost novinara Misija OSCE na godišnjem nivou zabilježi 40-ak incidenata različite priride. Poršle godine smo zabilježili oko 50 različitih incidenata i to nije kompletna slika. Sigrnost novinara može biti narušena na različite načine – online prijetnje, fizički i verbalni napadi. Novinarke se posebno često susreću sa seksističkim komentarima na društvenim mrežama. Pored toga mi biležimo i oštećenja imovine. Imamo sve češće sajber napade i sl. S druge strane napredak je napravljen u pogledu rada jačanja institucija po pitanju sigurnosti novinara. Mi u Misiji OSCE smo u saradnj sa partnerima iz Delegacije EU kao i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i svih ministarstava unutrašnjih poslova širom BiH u protekloj godini radili na uspostavljanju mreže „kontakt tačaka“ u tužilaštima i policijskim upravama koje će raditi na poboljšanju procesuiranja incidenata i krivičnih djela koja su izvršena na štetu novinara i medijskih radnika. Rad ove mreže je ozvaničen kroz usvojene opise zadataka i smjernice za postupanje te je u toku oranizovanje obuka sa ciljem unapređenja znanja iz oblasti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Mi nastavljamo pratiti kako će ovaj mehanizam zaživjeti u praksi ali smo iz medijske zajednice dobili određene pozitivne reakcije o poboljšanoj efiksanosti rada iinstitucija kada je u pitanju sigurnost novinara“.

Stvoriti povoljno društveno i ekonomsko okruženje za rad medija

„Kada govorimo o preporukama, mi obično dajemo preporuke ne samo medijskim radnicima već i onima koji rade na izradi zakona. Nama nedostaju savremeni zakoni u BiH koji bi uredili pitanje transparentnosti medijskog vlasništva u BiH, potrebno je dodatno raditi i na osnaživanju pravosuđa, poboljšanju efikasnosti procesuiranja napada na novinare. Znamo da je za slobodan rad medija jako važno kreirati povoljno društveno i ekonomsko okruženje za rad medija i novinara, to je jedno kompleksno i dodatno široko pitanje ali bez tog povoljnog okruženja, sigurno neće biti medija koji su slobodni od političkog uticaja i koji mogu nepristrasno da izvještavaju. Na kraju preporuka, da se radi sa mladima, sa mladim novinarima, sa studentima žurnalistike ali i studentima prava na poboljšanju njihovog znanja i vještina u cilju kreiranja stručnjaka koji će u budućnosti raditi na ovoj problematici“ zaključila je Šejla Maslo Čerkić, pravna savjetnica u sekciji za ljudska prava pri Misiji OSCE-a u BiH. 

Preko Linije za pomoć novinarima koja djeluje u okviru Udruženja BHN, tokom 2023.godine,  registrovano je  87 slučajeva različitih napada na novinare što je za 10 % više u odnosu na 2022.godinu. Od toga, najveći broj se odnosi na politički pritisak a bilo je i fizičkih napada na novinare, što svakako utiče na pad medijskih sloboda.

Određenu vrtsu pritiska imao je i novinar iz Bratunca Nenad Petrović.

„U radu svakog novinara postoje određeni pritisci, dobro sračunati. Nisu to pritisci direktne prijetnje ili obračunavanja sa tobopm. Ali, tu je recimo skretanje pažnje itd. Što se tiče nezavisnog novinarsva i profesionalnog izvještavanja, moj savjet mlađim kolegama je da čovjek šta god da radi koju god temu da obrađuje, treba da uzme sve aspekte i sve uglove i u tom slučaju zadovoljićete novinarsku, obradićete temu i sa jedne i sa druge strane, čuće se mišljenje i jedne i druge i treće strane. I to je u suštini put ka profesionlanom i nezavinsom novinarstvu. Ja se slažem da je danas teško biti nezavisan novinar, teško je reći da postoje mediji koji su nezavisni i finansijski nezavisni od nekoga. Ali, najvažnije je da novinar, na jedan profesionalan način  ispoštuje taj novinarski zanat i nema čega da se plaši“.

Novinari treba da budu tretirani kao službena lica

„Svjedoci smo napada na kolege, postoje razni snimci na društvenim mrežama gdje se može vidjeti sa kakvim slučajevima se novinari suočavaju. Novinari jesu danas ugroženi, koliko znam postoji priča da u našem zakonodavstvu novinari budu tretirani kao službena lica i jednostavno dok god zakonski ne bude to pitanje riješeno, problem je. Danas jednostvano svako može da vam priđe, da vas omalovažava, da vam na koji način vi treba da plasirate priču itd. Bilo je i u Bratuncu i Srebrenici i fizičkih napada i pokušaja. Pa i ja sam imao te probleme ali to je svakodnevica da imamo verbalne sukobe sa, kako bi ih nazvao „nezadovoljnom strankom“. U mom slučaju sudski epilog je na kraju bio takav da sam ja priznao krivicu, niko nije želio da stane na moju stranu niti da se bavi ovom problematikom i ja sam prekršajno kažnjen“.

Nasilje na društvenim mrežama dodatno pogoršalo položaj novinara u proteklih 10 godina

„Teško je porediti period od prije 10-15 godina i danas. Činjenica je da možemo reći da je u tom periodu od prije 10-ak godina situacija bila povoljnija. Zašto? Mislim da su sada novinari u napovoljnijoj situaciji nego u prethodnih 10-ak godina, da li zbog pojave nasijla na društvenim mrežama u većem obimu ne znam ali tako je“.

Hasan Kamenjaković koordinator za odnose sa javnostima i medijima koalicije POD LUPOM kaže da je tokom predizborne kampanje, posebno izražena pristrasnost medija, donekle i povezanost između političkih subjekata i medija.

„Generalno kada govorimo o situaciji u medijima, mi smo radili u prethodnim izbornim ciklusima monitoring medija i nešto što se uvijek isticalo, možda kao taj ključni nalaz je upravo ta pristrasnost u medijskom izvještavanju i donekle povezanost između političkih subjekata i medija. Nažalost, ove godine ne rdimo monitoring medija u okviru našeg dugoročnog posmatranja ali imamo određeni segment koji se odnosi na praćenje medija u pojedinim lokalnim zajednicama i do sada mi smo zabilježili oko 54 nepravilnosti u radu medija i opet se većina ovih slučajeva odnosi na pristrasno izvještavanje ili favoriziranje političkog subjekta negdje u 34 slučaja. U suštini imamo i novine. S obzirom na izmjene i dopune Izbornog zakona, naši posmatrači prate da li mediji kada izvještavaju o izbornom procesu, da li su u periodu prije kampanje navodili funkciju sagovornika uz navođenje političke stranke. Isto tako s obzirom na novine u Izbornom zakonu, do sada smo u 39 opština zabilježili da mediji nisu imali transparentne podatke  o svom vlasništvu, što je uobičajen problem jer smo u prethodnim godinama imali pojavu divljih portala koji su imali za cilj promociju političke stranke ili naravno diskreditaciju političkog protivnika ali evo i to imamo regulisano Izbornim zakonom. Kada govorimo o tome da li se mediji susreću sa pritiscima u svom radu, do sada smo otprilike zabilježili 7 slučajeva pritisaka na medije gdje se navodi da postoje određeni pritisi političkih subjekata na rad medija odnosno na način na koji oni izvještavaju.Generalno građani i novinari sve izborne nepravilnosti mogu da prijave koaliciji POD LUPOM putem našeg obrasca na web stranici www.podlupom.org ili na besplatan broj 080 05 05 05“ – zaključio je Hasan Kamenjaković koordinator za odnose sa javnostima i medijima koalicije POD LUPOM.

Prethodnu emisiju “Riječ i događaj” koju smo realizovali povodom 03.maja, Svjetskog dana slobode medija, možete poslušati OVDJE