Danas je Spasovdan, najsrećniji dan u godini 

Srpska pravoslavna crkva danas praznuje Spasovdan, praznik koji se smatra najsrećnijim danom u godini.

Na ovaj dan ne treba raditi nikakav težak posao, već se treba odmoriti i posvetiti porodici.

Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan je veliki praznik za koji se vjeruje da može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Ljudi su počeli da ga slave i posebno cijene još u vrijeme cara Dušana. Smatra se da nije slučajno što je čuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.

Spasovdan, poznat i kao Vaznesenje Gospodnje, proslavlja se kao dan kada se Isus Hristos, nakon vaskrsenja, uznio na nebo pred svojim učenicima.

Ikona Spasovdana unosi svjetlost i duhovnu snagu u vaš dom, podsjećajući vas na značaj ovog svetog praznika.

Spasovdan, ili Vaznesenje Gospodnje, slavi se 40 dana nakon Vaskrsa i jedan je od najvažnijih hrišćanskih praznika.

Na ovaj dan, prema vjerovanju, Isus Hristos se uznio na nebo, čime je završio svoje zemaljsko poslanje i otvorio vrata vječnog života. Spasovdan je simbol vjere u Hristovo vaskrsenje i obećanje spasenja za sve vjernike.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana Hristos im se ponovo javio i rekao: „Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen“.

Hristos im je obećao Duha Utješitelja i zapovijedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima, i tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri.

Odatle je potekao naziv Spasovdan, jedan od 10 praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi u četvrtak.

Prema vjerovanju, Hristos je podignutih ruku blagoslovio učenike, nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Prema narodnim verovanjima, ovo je najsrećniji dan u godini za započinjanje novih poslova i dan kad se “razbijao maler”. 

Iako je Spasovdan u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom, naši stari su verovali da bi na praznik trebalo započeti posao koji vam ranije nije polazio za rukom da bi se “sreća okrenula”. 

Naši stari verovali su da bi na Spasovdan trebalo ustati rano – tako se dočekivao dan spasenja roda ljudskog.

Posle uobičajenih jutarnjih molitvi svako od ukućana trebalo je da napravi makar po jedan krstić od leskovih grančica koji bi namenio za čuvanje kuće, obora sa stokom, njive, dvorišta, svuda gde je bila potrebna zaštita od zlih sila.

Verovalo se da krstić napravljen od grančica leske u ranu zoru na Spasovdan donosi sreću svakome ko ga napravi i štiti ga od loših energija u narednih godinu dana. Leskove grančice nisu birane slučajno.

Naime, naši preci su verovali da ovo drvo ima čudotvorne moći i da može da ispuni želje, otera đavole i prizove sreću i blagostanje.

Jagode su, prema običaju, bile prva namirnica koja se iznosila na trpezu za Spasovdan. Verovalo se da ovo sočno i slatko voće simbolizuje sreću i berićet tokom cele godine, pa se zato prvo i jelo. Potom se iznosi  spasovdanska cicvara, jelo na bazi mleka, sira, kajmaka i kukuruznog brašna. 

Šta ne treba raditi na Spasovdan

Postoje i stvari koje je bolje izbegavati, da ne biste “privukli” nesreću. 

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom verovanju, može da spase kuću od nevolje, a decu od bolesti.

Prema običajima, danas se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava, ali i zavetina za čitavo selo.

Nakon crkvenih obreda, gosti su se vodili na bogat ručak, dok su oni koji nisu bili pozvani uživali u slavlju ispred crkve – uz piće, pečenje i društvo.