Srpski jezik – čuvar kolektivnog pamćenja, identiteta i ogledalo zajednice
Srpski jezik je kao nosilac istorijskog i kulturnog nasljeđa mnogo više od sredstva komunikacije, a obaveza njegovog očuvanja još je veća u vremenu globalizacije, brzih promjena i digitalizacije, poručio je profesor srpskog jezika Marko Lješević.
Lješević, povodom 8. septembra – Međunarodnog dana pismenosti, ukazuje da obrazovne institucije, organizacije iz oblasti kulture, mediji i donosioci odluka treba zajednički da čuvaju i njeguju srpski jezik.
– Da ga prenosimo sa pažnjom i ljubavlju, te koristimo kao sredstvo obrazovanja, kreativnog izraza i kulturnog povezivanja. Njegovanjem srpskog jezika i pismenosti jačamo zajednicu, čuvamo identitet i oblikujemo društvo koje cijeni prošlost, gradi sadašnjost i osmišljava budućnost – istakao je Lješević.
On je napomenuo da je jezik temelj svakog društva i nezaobilazna vrijednost koja definiše identitet naroda, oblikuje pojedince i gradi budućnost zajednice.
– Јezik prevazilazi osnovnu sposobnost čitanja i pisanja, sredstvo je izražavanja misli, osjećanja i ideja, alat za prenošenje znanja, vrijednosti i tradicije, most koji povezuje generacije – naveo je Lješević.
On kaže da jezik otvara vrata obrazovanja, omogućava kritičko mišljenje i jača sposobnost društva da se razvija, uči i čuva sopstvenu kulturu.
– Srpski jezik, kao naš maternji jezik i nosilac istorijskog i kulturnog nasljeđa, predstavlja više od sredstva komunikacije. Čuvar je kolektivnog pamćenja, identiteta i ogledalo zajednice. Kroz vijekove, srpski jezik je bio sredstvo očuvanja tradicije, prenošenja istorijskih iskustava i stvaralaštva koje oblikuje Srbe. Svaka riječ koju izgovorimo, napišemo ili pročitamo na maternjem jeziku nosi sa sobom težinu nasljeđa i odgovornost da se čuva, njeguje i prenosi budućim generacijama – istakao je Lješević.
On ukazuje da u vremenu globalizacije, brzih promjena i digitalne komunikacije, očuvanje srpskog jezika i pismenosti postaje čin ljubavi prema sebi, svojoj zajednici i nasljeđu predaka.
– Obrazovanje na maternjem jeziku daje temelj za razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti i odgovornosti. Omogućava mladima da razviju sposobnost da razumiju sebe i svijet oko sebe, da čuvaju i razvijaju kulturno nasljeđe i učestvuju u zajednici koja cijeni znanje, moral i sabornost. Srpski jezik, sa svojim bogatstvom izraza, gramatičkom strukturom i kulturnim simbolima, pruža mogućnost da se svaka misao, osjećanje i ideja prenesu sa preciznošću i ljepotom – istakao je on.
Lješević kaže da su pismenost i jezik most između prošlih, sadašnjih i budućih generacija.
– Kroz njih se razumiju korijeni i cijeni sopstvena kultura. Svaka riječ na maternjem jeziku je prilika za doprinos očuvanju kulturnog bogatstva, jačanju zajednice i oblikovanju društva koje njeguje obrazovanje, kreativnost i moralne vrijednosti – navodi on.
Lješević ističe da srpski jezik nije samo sredstvo komunikacije – on je svjetionik srpskog kulturnog nasljeđa, vodič kroz sadašnjost i putokaz za buduće generacije.
– Njegovanjem jezika gradi se društvo koje poštuje znanje, kulturu i zajedništvo, društvo koje prepoznaje vrijednost svojih korijena i stremi ka obrazovanoj i kreativnoj budućnosti – poručio je Lješević.
(RTRS)
