Svaka decenija sve toplija: Evropa bilježi najtoplije ljeto u istoriji mjerenja
Ljeta su sve toplija, temperature sve ekstremnije. Rijeke presušuju, voda u moru nikad toplija. Zbog dugotrajnog toplotnog talasa, pojedine zemlje uvele su restrikciju vode i struje. Svi imaju isto pitanje – zašto je došlo do ovakve promjene klime, posebno u Evropi, koju će ekstremni toplotni talas i suša koštati stotine milijardi evra.
Klimatolozi navode da globalne klimatske promjene nisu ništa neobično, ali ono što zabrinjava jeste njihov intenzitet i kontinuitet.
– Evo recimo toplotni talasi. Mi smo njih imali u periodu 1961-1990. godine, dešavali su se jednom ili nijednom u tom periodu od par godina ili u jednoj godini, danas ih imamo već četiri toplotna talasa u jednoj godini – navela je Danijela Božanić, klimatolog.
Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Čak dva puta brže od ostalih. Situaciju dodatno pogoršava i niska količina padavina. U pojedinim zemljama za trećinu manje od prosjeka.
– Nuklearna i hidroenergija su najviše pogođene i ugrožene jer je rijeka, odnosno voda iz rijeka, neophodna za hlađenje nuklearnih reaktora. Ukoliko njih nema u dovoljnim količinama, ukoliko nije pouzdana, u tom slučaju da ne bi došlo do prekomjernog pregrijavanja nuklearnih reaktora, neki moraju da se isključe i obim proizvodnje kod nuklearne energije pada – pojašnjava Velimir Lukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Mađarska je najviše pogođena u slivu Dunava. Nije radila ni nuklearna elektrana Paks.
Јedna turbina ponovo je uključena nakon što je porastao vodostaj rijeke koja hladi objekat zaslužan za proizvodnju polovine električne energije potrošene u ovoj zemlji. Pojedini mediji prenijeli su da su razlog niskog vodostaja na mađarskoj strani i Data centri koji se nalaze u toj zemlji.
U 2025. godini globalna potrošnja struje u ovim centrima bila je oko 448 milijardi kilovata.
Za njihovo hlađenje bilo je potrebno približno četiri i po milijardi litara vode. Ipak, stručnjaci smatraju da to nije glavni uzročnik nestašice vode.
– Ne vjerujem da data centar može toliko vode da uzme da bi bilo nedostatka vode u Dunavu. Imamo i nuklearnu elektranu Krško u gornjem toku Save, pa nikad nije bilo da je Sava imala nedostatak vode zato što nuklearna elektrana troši. A vjerujem da ona mnogo više troši nego data centri – rekao je Stevan Savić, redovni profesor na PMF-u u Novom Sadu.
Nivo Dunava u ovom dijelu Evrope najviše zavisi od količine padavina u centralnoj Evropi i topljenja snijega i lega na Alpima.
– Planinski regioni doživljavaju klimatske promjene mnogo jače od globalnog prosjeka. Vidite ovdje, imali smo, u posljednjih 60 godina, možda otprilike jedan stepen u odnosu na globalni prosjek porasta temperature. Ali u Švajcarskoj i u Alpima, to je dvostruko više – napominje Filip Vager, šef za životnu sredinu, Švajcarski alpski klub.
Zbog nestašice vode u Srbiji počinju da rade na dugoročnoj vodnoj strategiji za narednih 30 godina.
Prvi korak – racionalnije trošenje vode.
– Da odgovorno i savjesno koristimo i trošimo vodu za piće samo za piće, a ne kao tehničku vodu. To se mora promijeniti zakonskom regulativom, organizacijom i strateškim dokumentima koja će morati da predvide da svako mjesto mora da ima fabriku za prečišćavanje otpadnih voda – istakla je Aleksandra Čavić sa Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu.
Kao i u mnogim drugim situacijama i za nagle klimatske promjene jedan od glavnih uzroka je ipak čovjek.
Za litru benzina potrebno je izdvojiti nešto više od tri KM. Za litru i po flaširane vode za piće, nešto manje od dvije KM.
Ukoliko ne povedemo računa i ne smanjimo uticaj ljudskog faktora na klimatske promjene, uskoro bismo mogli plaćati vodu skuplje nego naftu.
(rtrs)
