ističemonaslovnaSvijetVijesti

Saragosa sadi 700.000 stabala i postaje Evropska zelena prestonica-Može li primer iz Španije pokrenuti Republiku Srpsku i BiH?

Španski grad Saragosa postao je globalni primer urbane transformacije i osvojio titulu Evropske zelene prestonice za 2028. godinu zahvaljujući ambicioznom projektu „Šuma građana“ (El Bosque de los Zaragozanos). Cilj ovog poduhvata jeste sadnja 700.000 novih stabala i autohtone vegetacije, čime se grad bori protiv suše i klimatskih promena.

Međunarodni žiri stručnjaka ocenjivao je kandidate kroz rigorozne ekološke kriterijume, a Saragosa je najviše poena osvojila na polju očuvanja biodiverziteta, upravljanja vodama i smanjenja štetnih emisija. Centralni stub njihove pobedničke strategije pod sloganom “Saragosa brine. Prirodno” je megaprojkat urbanog pošumljavanja pod nazivom “Šuma građana”.

Započet 2021. godine u saradnji sa organizacijom Ecodes, ovaj projekat ima jasan i ambiciozan cilj: posaditi 700.000 novih stabala i autohtonog grmlja do kraja decenije – tačno po jedno drvo za svakog stanovnika grada.

Krajnji cilj sadnje700.000 stabala i grmova do 2030. godine
Trenutni rezultatPreko 205.000 posađenih sadnica
Ukupna planirana površinaOko 1.200 hektara novog zelenog prstena i unutrašnjih oaza
Trenutno pošumljena površinaViše od 230 hektara urbanih i prigradskih zona

Ono što izdvaja “Šumu građana” od običnih akcija sađenja jeste njena masovna inkluzivnost. U sadnji aktivno učestvuju hiljade đaka osnovnih škola, stotine kompanija, kao i sami građani koji mogu da sponzorišu stabla.

Dodatno, grad primenjuje koncept visoke tehnologije i prilagođavanja klimatskim promenama. Zbog izrazito suve klime sa malo padavina, biraju se isključivo autohtone vrste (poput specifičnih hrastova, divljih maslina i crnog bora) koje prirodno podnose sušu, a svako posađeno stablo se geolocira tako da građani putem interneta mogu pratiti napredak “svog” drveta.

Zvanična titula za 2028. godinu dolazi kao snažan vetar u leđa planu Saragose da postane jedan od prvih 100 klimatski neutralnih gradova u Evropi do 2030. godine. Grad planira realizaciju preko 150 ekoloških podprojekata koji će obuhvatiti revitalizaciju rečnih tokova, uvođenje ekološkog javnog prevoza i masovno ozelenjavanje svakog gradskog kvarta.

Primer iz Saragose šalje jasnu poruku da ekološka transformacija nije rezervisana samo za daleke, bogate metropole, već da se uz jasnu viziju i zajednički rad može ostvariti bilo gde. Gledajući uspešan model gde svaki građanin simbolično dobija svoje stablo, prirodno se nameće pitanje: zašto se slična ideja ne bi pokrenula i u Republici Srpskoj, kao i na nivou cele Bosne i Hercegovine?

Naši gradovi se godinama suočavaju sa problemima zagađenja vazduha, letnjih toplotnih ostrva i hroničnog nedostatka planski uređenih zelenih površina u urbanim zonama. Zamislite projekat pod sloganom „Jedno stablo za svakog stanovnika” u Banjaluci, Sarajevu, Bijeljini ili Tuzli. Spajanjem lokalnih zajednica, škola, ekoloških udruženja i društveno odgovornih kompanija, mogli bismo primeniti japansku Miyawaki metodu brzorastućih urbanih šuma na zapuštenim javnim površinama.

Sve što je potrebno jeste inicijativa – da donosioci odluka i ekološki aktivisti prepoznaju ovaj model i pokrenu projekat koji bi promenio izgled naših gradova i obezbedio zdraviju budućnost za generacije koje dolaze. Saragosa je pokazala put, na nama je da napravimo prvi korak.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pogledajte još
Close
Back to top button